Fri19042024

Poslednje izmene09:06:59 PM GMT

Back Servisi Vesti Poslednje vesti Sara Kostić, studentkinja FIN-a, o boravku u Splitu u okviru programa mobilnosti

Sara Kostić, studentkinja FIN-a, o boravku u Splitu u okviru programa mobilnosti

  • PDF

Sara KosticSara Kostić je studentkinja mašinskog inženjerstva (modul Primenjena mehanika i automatsko upravljanje) na Fakultetu inženjerskih nauka. Opredelila se da treću godinu osnovnih akademskih studija provede na Sveučilištu u Splitu, u okviru programa razmene studenata Erazmuz Mundus (GREEN TECH). O studiranju na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Univerziteta u Splitu, uslovima života i rada i svojim pozitivnim iskustvima Sara je razgovarala sa Milicom Vulović, koordinatorom resora za međunarodnu saradnju Studentskog parlamenta Fakulteta inženjerskih nauka:

"Da li si imala poteškoća prilikom studiranja u inostranstvu?
S obzirom da studiram u Splitu i govorimo gotovo identičnim jezikom, nisam imala poteškoća  sa te strane kao ni sa pripremom papirologije. Koleginice iz Kancelarije za međunarodnu saradnju su mi maksimalno izlazile u susret. Organizacija Erazmus koordinatora je takva da u svakom trenutku, student može dobiti informaciju koja mu je potrebna.
Da li si imala problema sa uspostavljanjem komunikacije sa profesorima i/ili drugim studentima na razmeni? Kako su te prihvatili?
Ne, naravno. Pristup profesora prema studentima je izuzetno profesionalan i njihova posvećenost studentima je fascinantna. Svi profesori su otvoreni za saradnju. Obezbedili su mi odgovarajuću  literaturu i omogućili pristup laboratorijama. Nisam imala ni jednu neprijatnu situaciju do sada. Pre nego što sam došla na program mobilnosti, naše kolege su ostvarile saradnju i uspešno sarađuju na realizaciji studentskih projekata (Studentska formula, Moto student).
Formula FESB Racing team 1  Moto Student FESB 
Formula FESB Racing team Moto student FESB

Da li si zadovoljna iskustvom i znanjem koje si stekla tokom studiranja u inostranstvu?  
Ova mobilnost mi je  pružila mogućnost da jedan semestar provedem na odseku za elektrotehniku, što praktično znači studije elektrotehnike. Iako je bilo teško uklopiti se i snaći u laboratoriji  gde postoji mnoštvo različite opreme sa kojom na svom fakultetu nisam radila, u velikoj sam prednosti jer napredak u mašinstvu bez poznavanja ove oblasti  je gotovo nemoguć. Prvi put za vreme svog studiranja sam imala svoj sto i opremu sa kojom sam mogla samostalno da realizujem merenja i unapredim svoje praktične sposobnosti. Za svaki predmet sam pored teorijske nastave i auditornih vežbi imala i laboratorijske vežbe gde smo vršili praktična  merenja  a kasnije rezultate obrađivali u različitim programima. Kod profesora se jasno vidi da je student na prvom mestu, ispred svih drugih obaveza. Pored teorijskih objašnjenja koja se mogu naći u knjigama, prenose nam i svoja lična iskustva, daju predloge, savete, a  konsultacije su moguće u bilo kom trenutku što je za pravilan razvoj budućeg inženjera najvažnije. Velika pažnja se posvećuje povezivanju teorije i prakse. Komunikacija između profesora, studenata kao i ostalih zaposlenih na fakultetu je na visokom nivou. Svaka informacija, bilo da je to izmena u rasporedu, objava rezultata, neka opšta obaveštenja, direktno stiže na nalog svakog studenta.
Kampus 1   Kampus 2
Kampus Sveučilišta u Splitu

Da li postoji nešto sa čim si se susrela na Fakultetu u inostranstvu što bi moglo da se primeni na našem Fakultetu u cilju poboljšanja kvaliteta studiranja? Ako postoji, šta je to?
Infrastruktura našeg fakulteta nije tako dobra kao na evropskim fakultetima, oni imaju bolje opremljene laboratorije, biblioteke, čitaonice, prostorije za odmor i slično. Ali to nisu nedostižni ciljevi, imamo prostorije koje bismo mogli da sredimo, imamo vredne i uporne studente kao i profesore koji bi  podržali takav razvoj. Postoji i potreba za studentskim  restoranima, na ili u okolini fakulteta, jer predavanja mogu trajati  i više od 6-7 sati. Takođe, primetila sam da na evropskim fakultetima izdvajaju bolje, naprednije studente, profesori više rade sa njima i postavljaju ih kao demonstratore na laboratorijskim vežbama.
Studentska menza
Citaonica
Studentska menza Čitaonica
 
Da li bi preporučila drugim studentima da se prijave za program mobilnosti i zbog čega?
Erazmus razmena studenata postoji već 30 godina i danas je organizacija mobilnosti na visokom nivou. Student je osiguran i finansijski i zdravstveno. Svaki student dobiće svog mentora u gradu u kome boravi, biće do detalja upoznat sa svojim obavezama kao i mogućnostima. Za lep i dinamičan život u inostranstvu pobrinuće se Erazmus studentska mreža. Ovo je važno naglasiti, jer se mnogi studenti iz nepoznatih razloga ne usuđuju na studije u inostranstvu. Ovo je najbolji način da upoznate nečiju kulturu, jezik, običaje, da podelite svoje ideje i kreirate nove sa studentima iz svih delova Evrope. Ostvarujete kontakte, saradnju za poslove u budućnosti, stičete  nova iskustva.
Erasmus studentska mreza Split
ERASMUS studentska mreža Split

Na koji način svako može da doprinese razvoju svog fakulteta nakon povratka sa razmene?
Bez obzira na boravak u inostranstvu, student pored svojih ličnih benefita koje ostvaruje na sve načine treba da se bori da doprinese razvoju svog matičnog fakulteta. To se može ostvarivati kroz razne modele saradnje, što zavisi od komunikacije koju će studenti imati sa studentskim predstavnicima tokom boravka u inostranstvu, zatim aktivno učešće u radu svog Studentskog parlamenta nakon povratka iz inostranstva, kako bi se implementirali modeli iz inostranstva koji uspešno funkcionišu. Jednostavno, treba da postoji okvir koji jasno definiše sve obaveze studenta tokom boravka, ali i nakon povratka na matični fakultet."
 
U resoru za međunarodnu saradnju Studentskog parlamenta FIN-a naglašavaju da je po ovom modelu ostvarena saradnja na relaciji Studentska formula FIN – Studentska formula FESB, u okviru koje se studenti međusobno posećuju, zajednički rade na realizaciji projekata i učestvuju na takmičenjima. Studentski parlament FIN-a će nastojati da proširi saradnju na ostale univerzitete i iskoristi postojeću mrežu, kako bi između ostalog otvorio i nove mogućnosti konkurisanja za evropske projekte. 


 

Poslednje ažurirano sreda, 11 januar 2017 12:47