Katedra za mašinske konstrukcije i mehanizaciju

logo

Mašinski fakultet u Kragujevcu započeo je rad kao odeljenje Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, oktobra 1960.  na Konstruktorskom odseku za studente I stepena. Kasnije je ukinuta stepenasta nastava ali je uvek postojalo  konstruktorsko usmerenje.

Sa promenom nastavnih programa, sazrevala je i ideja o potrebi otvaranja novog odseka koji bi školovao diplomirane inženjere konstruktore opšteg profila. Odziv privrede je bio vrlo povoljan. 1978. je doneta Odluka o formiranju Odseka za Mašinske konstrukcije na Mašinskom fakulteta u Kragujevcu.

Odsek se starao o uvođenju savremenih naučnih metoda i tekovina u nastavi predmeta koji mu pripadaju, o izgrađivanju naučno-nastavnih kadrova, o razvoju naučno-istraživačkog rada i razmatrao sva pitanja oko sprovođenja nastavnog programa i izvođenja nastave.

Naučno-istraživačka aktivnost i praktične vežbe studenata Odseka za Mašinske konstrukcije (kasnije je naziv "odsek"promenjen u "obrazovni smer") obavljale su se u:

Od tih početaka pa do danas ovaj Smer je bio u centru interesovanja i smer sa najviše studenata. Današnji naziv smera je "Mašinske konstrukcije i mehanizacja", što je poistovećeno i sa nazivom Katedre.

Danas obrazovni smer Mašinske konstrukcije i mehanizacija (Katedra) predstavlja kadrovski vrlo snažan smer sa nesumnjivo značajnim potencijalom koji postiže zapažene rezultate u nastavi i nauci (6 redovnih profesora, 1 vanredni profsor, 1 docent, 6 asistenata i 3 asistenta  pripravnika).

Nastavnici i saradnici ove katedre su pored redovne nastave na osnovnim studijama i nastave na poslediplomskim studijama neposredno angažovani u istraživanjima kroz naučno istraživačke projekte koje finansira Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije, zatim direktnu saradnju sa privredom, saradnju sa drugim naučnoistraživačkim institucijama u zemlji i inostranstvu i učešćem na mnogobrojnim naučnim skupovima, simpozijumima i kongresima u zemlji i inostranstvu.

Veliki broj nastavnika je svoje naučno zvanje stekao usavršavanjem ili školovanjem u inostranstvu i to u: SAD (Harvard, St. Louis), Nemačkoj (Berlin, Achen, München, Dresden i Braunschweig), Francuskoj (Paris), Poljskoj (Warszava), Velikoj Britaniji (Birmingham), Češkoj (Praha, Brno).

Danas, na smeru za Mašinske  konstrukcije i mehanizaciju postoji više usmerenja:

  1. Opšte mašinske konstrukcije
  2. Mehanizacija
  3. Konstruisanje pomoću računara
  4. Konstruisanje poljoprivrednih mašina i uređaja
  5. Konstruisanje mašina i uređaja u prehrambenoj industriji

Tokom čitavog vremena negovane su discipline: Tehničko crtanje sa nacrtnom geometrijom, Otpornost materijala, Mašinski elementi, Osnovi konstruisanja koje su zajedničke za sve smerove, kao i discipline koje daju boju obrazovnom smeru "Mašinske konstrukcuije i mehanizacija",  na primer: Teorija elastičnosti, Mehanizmi, Transportni uređaji i mašine, Mehanički prenosnici, Dinamika mašina, Pouzdanost mašinskih konstrukcija, Tribologija mašinskih sistema, Ispitivanje mašinskih konstrukcija, Metalne konstrukcije, Metode konstruisanja, Proračun mašinskih konstrukcija, Uređaji unutrašnjeg transporta i dr.

Na Katedri, danas, postoje dve laboratorije:

laboratorijalaboratorija

Takođe, postoje dva naučno istraživačka centra:

Na Smeru za Mašinske konstrukcije i mehanizaciju (MKM) pripremaju se stručnjaci za niz aktivnosti u mašinskoj industriji, počev od ideje do realizacije određenog proizvoda. Stiču se znanja potrebna za rad u interdisciplinarnim timovima, ali i u oblasti inovacija, istraživanja, projektovanja, samostalnog biznisa, konsaltinga, menadžmenta, informatike, itd. Kroz nastavne planove i programe ide se u susret novim zahtevima u skladu sa Bolonjskom deklaracijom i zahtevima šireg okruženja. Predstoji rad na usklađivanju nastavnih planova i programa sa novim trendovima nauke i tehnologije, na efikasnosti studija, mogućnost skraćenja studija i rasta kvaliteta, razvoju novih usmerenja, uvođenju informatičkih sadržaja u sve discipline smera, na usvajanju i primeni novih naučnih i didaktičkih metoda i pune odgovornosti nastavnog osoblja prema studentima, privredi i društvenoj zajednici.

U okviru reforme nastavnog plana i programa, na Katedri  za MKM  usvojen je nastavni plan i programi predmeta za

na dva obrazovna smera:

Šef katedre: Dr Nenad Marjanović, redovni profesor